Zašto su igrališta i parkovi važni za razvoj deteta

Svež vazduh, fizička aktivnost i socijalizacija deteta sa drugom decom i svetom oko sebe, su samo neki od faktora zašto su igrališta i parkovi važan aspekt. U poslednjih 10 godina smo nebrojano puta bili svedoci socijalne borbe građana za očuvanje dečijih parkova i zelenila u velikim gradovima, i to sa dobrim razlogom.

Priroda u graodvima i prostor za rekreaciju srećom sve češće jesu predmet interesovanja kako zvaničnih institucija, poput opština, tako i neformalnih organizacija i udruženja građana, dok je važna informacija da na ovaj aspekt pažnju obraća i sve veći broj građevinskih kompanija u Srbiji.

Zapravo, jedna od skorijih vesti, koja je obradovala sve roditelje, jeste i uređenje pitanja bezbednosti igrališta i parkova za decu. Neki bi rekli da se time oduzima čar urbanih prostora, ali mogućnost da deca budu makar i jedan posto bezbednija u gradskim parkovima i dečijim igralištima ima svoju poentu.

Zašto? Pa, verovatno se i sami sećate dok ste bili u osnovnoj školi, a i pre toga, da je su igrališta mesta od posebnog značaja u životu svako deteta. Možda vam je najslađi period bilo vreme pre ručka vikendom, ili igra posle škole, ili se sećate svojih poseta parkovima sa bakama i dekama. Parkovi su mesta gde se stvaraju prijateljstva i uspomene za ceo život.

Zato u nastavku teksta možete pročitati zašto je u detinjem životu važno postojanje jedne ovakve “ustanove” i kako se to odražava na njihov celokupan odgoj i vaspitanje.

Razvoj društvenih veština, kao i kognitivnih i jezičkih sposobnosti

Jedan od najboljih primera kako deca razvijaju društvene veštine dok su na igralištima jeste “izmišljanje” igara i međusobna komunikacija, koja, iako u tek početnim društvenim stadijumima, predstavlja nešto što teče bez napora, na čemu bi mnogi od nas odraslih pozavideli.

Da bi deca postala prijatelji dovoljno je samo da pitaju, što je ona nestvarna magija koja se dešava samo kad ima nebrojeno mnogo dece ne jednom mestu stvoreno isključivo za njihovu zabavu. Kada je reč o igrama, i sami ste se verovatno igrali sa loptom, žmurke, ili ste dodeljivali ulge jedni drugima i od penjalica i tobogana pravili zamkove i utvrde, ili možda čak i piratske brodove.

Prilikom igranja, sigurno ste birali i vođe, i određivali ko ide prvi, ko poslednji, kako da pobedite, kako da otmete nešto što želite, pa čak i kako da se svađate, a upravo sve navedeno su primeri kreativnog rešavanja problema, koje neposredno utiče na razvoj dečjeg mozga i neuronskih mreža koje će kasnije za njih raditi kao svojevrsni društveni šabloni.

Osim toga, igra takođe stimuliše i jezičke veštine, jer deca tad komuniciraju međusobno, a takva interakcija ih motiviše da podele svoje misli i osećanja i da na taj način oforme veze sa svojim drugarima, kao i da bi razvili svoje veštine razumevanja jezika i izražavanja.

Fizički razvoj

Dok deca rastu svaka vrsta igre i fizičke aktivnosti će stimulisati njihov razvoj, koliko god da je gruba, a sa fizionomske tačke gledišta, deca namerno i zahtevaju i izazivaju grubu igru jer na taj način uče kako da postanu svesna svojih tela, i prostora koji ih okružuje. Ovo je naročito važno kod razvoja morotnih sposobnosti i shvatanja okruženja u kom se nalaze.

Igrališta takođe stimulišu razvoj dece svih doba, jer na primer tobogani i ljuljaške vežbaju ravnotežu i koordinaciju, penjanje jača mišiće, a razni paneli pojaćavaju koordinaciju ruka-oko.

Pozitivni uticaj na emotivni razvoj i mentalno zdravlje

Kao što svakodnevni život kod odraslih budi i donosi različite emocije, igra isto radi za decu, naročito kada su izložena interakciji sa drugom decom i mnogim fizičkim izazovima kod pojedinih igara. Možda vam nije poznato, ali gruba dečja igra aktivira delove mozga koji regulišu emocije, što pomaže deci da lakše podnose i kontrolišu svoja osećanja.

 

Takođe, igra ih čini srećnima, troši energiju i omogućava im da budu više u dodiru sa svojim pozitivnim ili negativnim emocijama i da ih iskontrolišu, naročito u trenucima svađe, tuče ili tome sličnog, što je važno kada se dugoročno gleda emotivno stanje deteta, a kasnije i odrasle osobe.

Pored svih ovih razloga možda je najbitniji da su parkovi i igrališta zabavni, i da je svaka zabava i igra za dete istovremeno i učenje i nešto čemu će se uvek radovati, da ne pominjemo da će možda baš na ovim mestima steći drugare za ceo život ili možda neka kraća prijateljstva kojih će se makar u prolazu sećati kao dobrih životnih lekcija i iskustava.

Leave a Reply

Required fields are marked*